Magazin

SIMPTOMI BOLESTI OD KOJE BOLUJE BRUS VILIS: Riješite ovaj jednostavni test i saznajte da li vam prijeti DEMENCIJA

Porodica Brusa Vilisa sopštila je da je glumcu dijagnostikovana frontotemporalna demencija i to za manje od godinu dana od kako se povukao iz glume zbog afazije.

U izjavi koju su za medije dale njegova bivša žena Demi Mur i sadašnja žena Ema Heming sa ćerkama između ostalog se kaže kako se ova bolest najčešće javlja kod ljudi mlađih od 60 godina te kako danas ne postoji lek za ovu bolest i da se nadaju da će to ubuduće da se promeni.

Šta je demencija i kako je prepoznati?

Demencija je, jednostavno rečeno, gubitak mentalnih sposobnosti poput sposobnosti razmišljanja, pamćenja i logičkog zaključivanja. Taj gubitak sposobnosti mora biti dovoljno ozbiljan da ugrožava svakodnevni život osobe.

Demencija nije bolest nego grupa simptoma koje mogu uzrokovati razne bolesti. Simptomi uključuju i promene u ponašanju, u karakteru osobe, neočekivane promene raspoloženja. Ponekad demencija može biti sasvim izlečena. To je onda kada je i njen uzrok izlečiv. Česti uzroci izlečive demencije su zloupotreba droge i alkohola, upotreba pojedinih lekova, loša ishrana s nedovoljno vitamina. Nažalost, mnogo češće demencija nije izlečiva.

Šta uzrokuje demenciju?

Demencija nastaje kada se određeni delovi mozga razbole. To su delovi koju su uključeni u proces učenja, pamćenja, donošenja odluka, govora. Najčešći uzrok demencije je Alchajmerova bolest. Osobe koje osećaju određene probleme, npr. slabljenje pamćenja, često strahuju da imaju Alchajmera. Ipak, valja reći da je uz Alchajmerovu bolest prisutno i oko 50 danas poznatih drugih uzročnika demencije. Procenjuje se da je oko 20 odsto demencija izlečivo. Kod ostalih 80 odsto (u koje spada i Alchajmerova demencija) terapija se sastoji od ublažavanja i usporavanja napredovanja bolesti.

Glavni uzročnici demencije su:

-bolesti koje uzrokuju degenerativne promene nervnih ćelija u mozgu, to su Alchajmerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest
-bolesti krvnih sudova, moždani i srčani udar
-propadanje moždanog tkiva zbog izlaganja alkoholu i drogi
-siromašna ishrana i nedovoljan unos vitamina, npr. vitamina B12 važnog za funkcionisanje mozga
-infekcije koje utiču na centralni nervni sistem, npr. AIDS
-povreda glave – jak udarac u glavu može imati trajne posledice baš kao i dugotrajno izlaganje glave udarcima (čemu su izloženi npr. bokseri i fudbaleri)
-ponekad bubrežne, jetrene i plućne bolesti takođe uzrokuju pojavu demencije

Simptomi i test “Bolujem li od Alchajmera?”

Ovo su neki od znakova upozorenja, ukoliko na nekoliko njih odgovorite s “DA”, trebalo bi da potražite pomoć lekara.

1. Gubitak kratkotrajnog pamćenja najčešći je rani simptom Alchajmerove bolesti – Imate li teškoća da se prisetite nedavnog razgovora?

2. Teškoće u obavljanju rutinskih poslova – Imate li teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput pranja zuba, obavljanja telefonskog poziva i slično?

3. Dezorijentacija – Gubite li se u prostoru koji vam je inače poznat, npr. u vlastitom kvartu?

4. Događa li vam se da stavljate predmete tamo gde ne pripadaju, npr. knjigu u frižider?

5. Problemi u planiranju – Imate li teškoća kod npr. plaćanja računa, sastavljanja lista za kupovinu?

6. Problemi u razgovoru – Zaboravljate li određene reči? Npr. auto vam postaje “ona naprava što se vozi” i slično?

7. Nagle promene raspoloženja – Menjate li raspoloženja češće nego pre, postajete li naglo tužni i srećni bez posebnog razloga?

8. Nedostatak motivacije – Da li ste izgubili želju za aktivnostima koje su vas pre uveseljavale?

9. Promjene u spavanju – Spavate li više nego prije?

Lječenje

Kod Alchajmerove bolesti moguće je ublažiti napredak bolesti pomoću lekova. Bolest zasad nije moguće izlečiti, ali je uz dobru terapiju moguće da bolesna osoba poživi preko dvadeset godina nakon pojave prvih simptoma. Da li je osoba bolovala od Alchajmera danas se može utvrditi samo autopsijom i uzimanjem uzorka moždanog tkiva. Za života se može samo sumnjati na bolest, tek autopsijom ona se može 100 odsto utvrditi.

Alkoholna demencija

Korisno je znati da preterano uživanje u alkoholu može dovesti do propadanja moždanih ćelija i posledično do alkoholne demencije.

Demencija – terapija i prevencija demencije

Zbog širokog spektra mogućih uzroka demencije nije moguće jednostavno odrediti mere prevencije. Ipak, zahvaljujući istraživanjima danas znamo koji faktori/ životne navike smanjuju rizik pojave nekih vrsta demencije:

1. Pazite da vam krvni pritisak nije previsok – za to ćete možda morati da uzimate lekove, a možda će vam biti dovoljno da napraviti neke zdrave promene poput gubitka kilograma, aktivnog vežbanja, izbacivanja soli iz ishrane…

2. Ne pušite – ako pušite, prestanite

3. Pazite na težinu, neka ona bude u zdravim okvirima (proverite svoj BMI indeks)

4. Pazite na holesterol, neka ne bude veći od 200 mg/dL

5. Vježbajte, pokušajte da vežbate pola sata svaki dan

6. Budite mentalno aktivni – to možete postići čitanjem, sastavljajte puzzle, rešavanjem zagonetki, učenjem (najbolje stranog jezika)

7. Budite socijalno aktivni – učlanite se u neku grupu, pričajte s ljudima i sl. Članak preuzet od Stil.kurir.rs te za sve navedene stvari u tekstu najbilje bi bilo da se posavjetujete sa doktorom, i zbog toga ne poduzimajte sami nikakve aktivnosti.