Magazin

OD STRESA MOŽE OZBILJNO DA SE RAZBOLI: 4 zdravstvene tegobe koje dobijamo od NERVIRANJA I SEKIRANJA

Broj psihičkih poremećaja izazvanih stresom u porastu je u cijelom svijetu.

A uz probleme s mentalnim zdravljem, gomilaju se i negativni uticaji na naše fizičko zdravlje. Tu su, između ostalog, pad imuniteta, hormonski disbalans, kardiovaskularna oboljenja i oboljenja organa za varenje, koja mogu da izazovu srčani ili moždani udar, dijareju ili zatvor, mršavljenje ili gojaznost, i da izazovu nove nevolje.

Ljekari upozoravaju da je stres najčešći uzrok ovih stanja ili bolesti.

1. Nepravilan rad srca

Ubrzanje pulsa je uobičajena reakcija na stres. Ljekar može da ga provjeri putem elektrokardiograma, a ako imate kućni aparat za kontrolu pritiska koji ima i opciju mjerenja pulsa, lako možete da utvrdite da li je rezultat trenutnog stresnog događaja ili je, ako ste duže vrijeme ili konstantno napeti, ubrzanje pulsa prešlo u hronično stanje.
Neuravnoteženi puls je uvod u nepravilan srčani ritam. U zavisnosti od situacije i dužine trajanja stresa, srce može i da uspori, da nepravilno radi. Ovo stanje zahtijeva nadzor kardiologa, a vjerovatno i adekvatnu terapiju.

2. Hormonski poremećaj

Srce strada jer stres udara na nadbubrežne žlijezde, u kojima se stvaraju hormoni adrenalin, aldosteron i kortizol. Skok adrenalina direktna je reakcija na pritisak, ubrzava puls, promjene nivoa aldosterona remete regulisanje nivoa natrijuma u krvi, a uzburkani kortizol nam se sveti preko masti i bjelančevina koje sadrži naš organizam.

Ako je ovaj posljednji hronično visok, dolazi do glavobolja, visokog krvnog pritiska, problema s raspoloženjem, razdražljivosti, umora, teškoća u koncentraciji, nastanka bubuljica, opadanja kose, slabosti mišića i velikih promena kad je telesna težina u pitanju.

Laboratorijskim testovima, putem urina ili uzoraka krvi, mogu se utvrditi nivoi kortizola.

3. Problem sa stomakom

Stres utiče i na želudac – iako ne jedete kisele namirnice, muči vas gorušica, pijete 2 l tečnosti dnevno i birate zdravu, laganu hranu, a bol ipak osjećate jer vam se u žuči slažu kamenčići. Utvrđeno je da ishrana bogata masnoćama nije jedini razlog da ljekar dijagnostikuje masnu jetru.

Pojavu diktira i stres, koji usporava njen rad i u njoj pravi skladište materija koje ste pojeli, a trebalo bi da ih odmah eliminiše jer mogu da joj štete.
S druge strane, ako ste duže pod tenzijom, materije korisne za organizam biće uništene. Sve će to, naravno, utjecati i na rad crijeva, jer će se ulijeniti (sindrom iritabilnog crijeva).

4. Glavobolja i nesanica

Problemi s metabolizmom čine da organizam ostane bez važnih hranljivih materija. Dodatnu muku mnogima stvara i to što, dok nas muči stres, nemamo dovoljno volje i vremena za pripremanje obroka i kvalitetnu ishranu. Ne jedemo redovno ili gutamo sve što nam se nađe na putu, najčešće pekarske proizvode i brzu hranu.

Bez obzira na to da li ste smršali ili se ugojili, veoma lako može nastati avitaminoza, zabrinjavajući ili potpuni nedostatak vitamina u organizmu.
Stres utiče na povećanu apsorpciju vitamina B, što takođe ugrožava srčani ritam. Nezgodan je i manjak vitamina C i D ili magnezijuma, a osim na srce, nedostatak ovog minerala izaziva i slabljenje mišića, glavobolju, nesanicu…

Stres se smatra i jednim od glavnih okidača za Parkinsonovu bolest i Alchajmera. (stil.kurir.rs)