Mnogi vam baš ovim rečenicama pune glavu: Pet savjeta o ishrani koje treba da IGNORIŠETE!

Ako mislite da su u posljednje vrijeme svi stručnjaci za ishranu, niste jedini. Ogroman broj savjeta o ishrani na internetu djeluje zbunjujuće, naročito zato što uglavnom sve to ima smisla ili je potkrijepljeno dokazima i svjedočenjima koji zaista djeluju ubjedljivo.

Savjeti o ishrani i mršavljenju su posebno brojni, ali dobra vijest je da, ako znate šta tražite, možete da zanemarite najveći dio i da ne ulazite u detalje onoga na šta naiđete na internetu.

Evo istine o nekim od najvećih mitova, tako da ne morate više da razmišljate o njima ili ih prihvatate.

1. Ova namirnica/dodatak/proizvod podstiče metabolizam

Na ovu tvrdnju se najčešće nailazi, pa je zato na prvom mjestu mitova koji nisu tačni. Ništa što konzumirate ne podstiče značajno metabolizam i ništa što konzumirate ne sagorijeva masti ili kalorije. Jedini način da se masti sagore jeste da se sagore kalorije, a jedini način da se to uradi je a) disanjem (većina kalorija koje potrošimo u toku dana potiče od energije koju naš organizam ulaže da nas održi u životu i da svi naši organi funkcionišu i to se zove bazalna metabolična stopa), b) varenjem hrane i c) vježbanjem i kretanjem. Ignorišite savjete o ishrani koji govore drugačije.

Takozvane namirnice koje sagorijevaju masti (kao što su kofein i ljute papričice) ili drugi proizvodi mogu malo da ubrzaju metabolizam (zaista malo), ali ne dovoljno da bi to imalo konkretan utjecaj na mršavljenje. Uzmimo ljute papričice kao primjer. One sadrže jedinjenje pod nazivom kapsaicin i kaže se da da njegova ljutina povećava adrenalin, što dovodi do većeg sagorijevanja kalorija. Problem sa ovom teorijom je u tome što, iako zvuči moguće, ništa što jedemo ne ubrzava naš metabolizam u dovoljnoj mjeri ili dovoljno dugo da bi došlo do gubljenja kilograma. Jedna mala studija je podijelila 25 ispitanika u dvije grupe – one koji su redovno jeli začinjenu hranu i one koji nisu, a potom je objema grupama davana prosječna količina (oko jedan gram) ljutih papričica uz ručak. Došlo se do zaključka da su oni ispitanici koji nisu jeli začinjenu hranu pokazali veću potrošnju energije i smanjen apetit.

Naravno, moguće je da su ti ispitanici prestajali da jedu kad bi osjetili ljut ukus u ustima, a ne da papričice imaju magičan utjecaj na mršavljenje. Tako su istraživači zaključili da ljute papričice imaju i metabolički i čulni efekat.

Pored toga, autori studije su došli do zaključka da dugoročan unos začinjene hrane može da dovede do gubljenja čulnog efekta ljutine, tako da se posle nekog vremena ne zna da li su te početne prednosti i dalje moguće. Čak i da jesu, studija je otkrila da su četiri i pol sata poslije jela ispitanici koji su jeli ljutu papričicu sagorjeli 10 kalorija više od onih koji nisu, što je zanemarljivo malo.

Još jedna činjenica: konzumiranje ledene vode takođe ne podstiče metabolizam, kao ni vitamini, minerali ili suplementi.

2. Smršat ćete 10 kilograma za 10 dana

Da li imate kristalnu kuglu koja tačno predviđa budućnost? Nemam ni ja. Niti je imaju oni koji daju savjete o ishrani. Zato nemojte uzimati zdravo za gotovo kada neko tvrdi da ćete izgubiti određen broj kilograma – ili uopšte smršati – u određenom vremenskom roku.

Svi se razlikujemo po pitanju genetike, životnih okolnosti, stepena aktivnosti i sklonosti. Zbog toga je nemoguće procijeniti koliko ćete smršati ako se pridržavate određenog režima ishrane , čak i ako su drugi (ili čak vi) smršali na taj način u prošlosti. Ignorišite takva obećanja i fokusirajte se na to koliko je zdrav i kompletan vaš plan ishrane. Isto tako je važno da obratite pažnju na to kako se osjećate. Da li je taj plan restriktivan? Održiv?

Da li vas uči kako da pripremate i merite porcije? Da li je naglasak na svežim namirnicama bogatim hranljivim materijama? Ako je to nešto za brzo mršavljenje ili deluje suviše dobro da bi bilo istinito, budite jako obazrivi.

3. Da biste bili zdravi, prestanite da jedete mahunarke/žitarice/šećer/određenu namirnicu ili grupu namirnica

Naravno, uvijek ima ljudi koji ne mogu da tolerišu određene namirnice. Međutim, većina nas nema problema sa lektinima u mahunarkama, glutenom u žitaricama i šećerom u razumnoj količini u voću. Izbacivanje ovih zdravih namirnica iz ishrane zato što vas je neko zaplašio tvrdnjama o njihovoj štetnosti je bespotrebno i pogrešno. Što je vaša ishrana bogatija namirnicama sa hranljivim materijama, to je zdravija i lakše vam je da je se pridržavate.

Pored toga, fizičko zdravlje je jedno ali šta je sa vašim emocionalnim zdravljem? Koliko vas restriktivna dijeta košta na emocionalnom planu? Da li vas spriječava da živite onako kako želite, da uživate u obrocima sa prijateljima i porodicom, na primjer? Da li vam izaziva nervozu i krivicu u vezi sa hranom i ishranom? Ovo je takođe važno za zdravlje i dobrobit, tako da ako vaš plan ishrane ima veliku emocionalnu cijenu, vrijeme je da ga promijenite.

4. Mlijeko od kurkume je zdravije

Dobro je unijeti „super namirnice” u ishranu, ali one neće eliminisati ili uravnotežiti manje zdrave aspekte vaše ishrane niti ono što jedete učiniti „zdravijim”. Takozvane super namirnice kao što su mača, kurkuma, maka, kakao ljuspice i sve druge su svakako ukusne i imaju svoje mjesto u zdravoj ishrani, ali nemaju kvazi čarobne osobine koje produžavaju život ili poboljšavaju zdravlje. Možete da jedete pomfrit pržen na kokosovom ulju, ali treba da znate da je to i dalje pomfrit.

Drugim riječima, kad pravite izbore da biste uveli zdravu ishranu, dodavanje malih količina sastojaka, začina i preliva neće imati mnogo uticaja kao, na primjer, unos manje natrijuma ili više povrća. To nije razlog da ne jedete super namirnice, ali zanemarite tvrdnje da će njihov veći unos učiniti nešto za vaše zdravlje.

5. Možete vjerovati mojim savjetima o ishrani: Ja sam doktor/trener poznatih/influenser u oblasti zdravlja

Ponekad je teško ustanoviti kome možete vjerovati kad su u pitanju vjerodostojni savjeti o ishrani. Iako neki od nas imaju potrebno obrazovanje, obuku i dozvolu, ima mnogo ljudi koji dijele savjete zasnovane isključivo na svom ličnom iskustvu, sumnjivoj nauci ili kombinaciji te sve stvari. Čak i ako je neko doktor, to ne znači pod obavezno da je ta osoba podobna da vam kaže šta će definitivno biti dobro za vas. Ono što još više zbunjuje je da ima mnogo ljudi koji dovoljno poznaju jezik zdravlja i dobrobiti da mogu da sastave savjete koji zvuče dobro, čak i uvjerljivo. Ali ne zaboravite, to što neko zvuči kao da zna o čemu priča, ne znači da stvarno zna, a što je još bitnije, to ne znači da je kvalifikovan da daje savjete.

Svako može da izgugla neki zdravstveni problem i čak odvoji dosta vremena da ga prouči, ali je nešto sasvim drugo preuzeti odgovornost – uključujući i onu zakonsku – da dijagnostikuje i savjetuje druge ljude o njihovom stanju i ishrani. U nekim slučajevima pogrešan savjet može da bude beskoristan ili čak opasan.

Da zaključimo, evo koga se treba čuvati: onih koji koriste samo istraživanja na životinjama ili veoma male studije da bi podržali svoje tvrdnje, „stručnjaka” bez formalnog obrazovanja i dozvole u oblasti nutricionizma, onih koji preporučuju izuzetno restriktivnu ishranu, onih koji pokušavaju da vas ubijede da isprobate neku dijetu samo zato što je za njih bila uspješna, i naravno, onih čiji vas savjeti obavezuju da nešto kupite od njih. Ako naiđete na neke od ovakvih savjeta, ignorišite ih. Ili barem budite veoma skeptični i zamolite dijetetičara da ih procijeni. (lekarinfo.com)