Spremite se na kraći san: Znate li zašto se zapravo pomjeraju kazaljke?

Pred nama je ljetnje računanje vremena, koje ove godine počinje 26. marta, što donosi sat vremena manje spavanja, ali zato sve sunčanije, toplije i duže dane. Ali, znate li kako je sve to počelo…

Uvođenje ljetnjeg računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Bendžamin Frenklin 1784., koji je smatrao kako se pomjeranjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetnje razdoblje.

Pristalica te ideje bio je i britanski graditelj Vilijam Vilet, koji je 1907. izdao pamflet ‘Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti’ u kojem je predlagao pomjeranje sata za 80 minuta unaprijed u aprilu, čime bi se uštedjelo na troškovima električne energije i učinilo dane produktivnijima.

Vilet je nekoliko puta bezuspješno pokušao da progura taj zakon u britanski Parlament, ali to je pitanje postalo ponovo aktivno u Prvom svetskom ratu. Zbog nestašice uglja i drugih energenata trebalo je maksimalno štedjeti na električnoj energiji. Tako je Njemačka 1916. bila prva zemlja koja je uvela ljetnje računanje vremena.

Tijekom sljedećih nekoliko nedjelja isto su uradile i Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija. SAD su pak prvu promjenu napravile 1918. godine, da bi samo nekoliko godina poslije toga Amerikanci ipak odlučili da prestanu da primjenjuju takvu praksu.

Oduševljenje ovim izmjenama nije dugo potrajalo, pa je Nemačka prestala da koristi ljetnje računanje vremena 1919., dok su Velika Britanija, Irska i Francuska nastavili. Ali, Francuzi su bili jako podijeljeni oko toga, jer se posebno populaciji ruralnih krajeva to uopšte nije dopadalo, dok su za ovo računanje vremena bili veliki gradovi.

Tijekom Drugog svetskog rata praksa je ponovo zahvatila Evropu.

Ideja se pojavila ponovo u doba naftne krize iz 1973. kada je OPEC uveo embargo, a cijene nafte skočile u nebesa i pokrenule recesiju. Sezonskom vremenu prva se ‘vratila’ Francuska, 1976. Na našem tlu se ljetnje računanje vremena koristilo i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. u SFRJ.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, neke savezne države SAD-a odbacile su ljetnje računanje vremena, prvenstveno zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvu. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao ni Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu.

U Evropi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.